Sjedilački način života postao je jedan od najčešćih uzroka brojnih zdravstvenih problema, uključujući bolove u leđima, lošu cirkulaciju, debljinu i povećan rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja. Naša specijalizirana usluga liječenja posljedica sjedilačkog načina života pruža individualne pristupe koji uključuju fizikalne terapije, prilagođene vježbe, savjetovanje o zdravoj prehrani i prevenciji.
Dugotrajno sjedenje može imati mnoge negativne posljedice na tijelo, jer usporava fiziološke procese, uzrokuje nepravilno držanje i opterećuje određene mišićne skupine
Neke od najčešćih posljedica dugotrajnog sjedenja na tijelo uključuju:
Problemi sa leđima i kralježnicom
Bolovi u lumbalnoj i vratnoj kralježnici: Dugotrajno sjedenje u nepravilnom položaju, posebno u fleksiji (saginjanje prema naprijed), može uzrokovati napetost u križima i vratnim mišićima. To može dovesti do bolova u vratu, pa čak i do ozbiljnijih problema kao što su hernije diska ili spondiloza.
Kompresija intervertebralnih diskova: Kada sjedite duže vrijeme, zglobovi u kralježnici su pod stalnim opterećenjem, što može dovesti do smanjenja visine intervertebralnih diskova i povećanja pritiska na kralježničnu moždinu i živce, sa strane intervertebralnih diskova.
Problemi s držanjem tijela
Slaba posturalna kontrola: Sjedenje uz stalno zadržavanje nepravilnog položaja može dovesti do lošeg držanja tijela. To uključuje povijeni vrat, zaobljena ramena, spuštena prsa i prekomjerno savijena leđa. Ovaj oblik lošeg držanja može povećati rizik od bolova u mišićima i zglobovima.
Smanjena fleksibilnost: Dugotrajno sjedenje može smanjiti fleksibilnost u kukovima i mišićima stražnjeg dijela bedara, što može povećati napetost u tim područjima.
Kardiovaskularni problemi
Smanjena cirkulacija: Sjedenje dugo vremena može usporiti protok krvi, posebno u nogama, što može povećati rizik od razvoja venske insuficijencije, proširenih vena ili čak duboke venske tromboze (DVT), poznate i kao “sindrom sjedala”.
Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti: Nedostatak fizičke aktivnosti povezan je s povećanim rizikom od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i moždanog udara. Dugotrajno sjedenje smanjuje sposobnost tijela da sagoreva masti, što može rezultirati nakupljanjem plaka u arterijama i povećati rizik od ateroskleroze.
Metabolički problemi
Usporen metabolizam: Dugotrajno sjedenje smanjuje aktivnost mišića, što smanjuje potrošnju energije i može uzrokovati usporavanje metabolizma. Ovo povećava rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih poremećaja.
Povećanje tjelesne mase: Ako se sjedenje nadopunjuje nepravilnom prehranom, može doći do nakupljanja suvišnih kilograma i povećanog udjela tjelesne masti.
Mišićna atrofija
Slabljenje mišića donjeg dijela tijela: Dugotrajno sjedenje smanjuje aktivnost mišića nogu i stražnjice, što može dovesti do atrofije tih mišića, smanjenja snage i mobilnosti, te povećanog rizika od ozljeda pri fizičkoj aktivnosti.
Povećana napetost u donjem dijelu leđa: Mišići u donjem dijelu leđa i stražnjici često postaju napeti od dugotrajnog sjedenja, dok se mišići trbuha i leđa slabe, što može uzrokovati bolove u leđima.
Problemi s disanjem
Ograničen volumen disanja: Dugotrajno sjedenje može uzrokovati pogrešno držanje tijela, pri čemu se smanjuje prostor za širenje pluća i smanjuje volumen disanja. To može smanjiti kapacitet pluća i otežati unos kisika u tijelo.
Mentalno zdravlje
Povećan stres i tjeskoba: Dugotrajno sjedenje može također imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Zadržavanje u istom položaju bez promjena može izazvati osjećaj nelagode, povećati stres i pogoršati koncentraciju.
Smanjena energija: Smanjena fizička aktivnost može dovesti do osjećaja umora i smanjene motivacije, što može utjecati na produktivnost i opće emocionalno stanje.
Problemi sa stopalima i gležnjevima
Oticanje nogu: Zbog smanjene cirkulacije, dugotrajno sjedenje može uzrokovati oticanje nogu i stopala. Ovo stanje može biti neugodno i povećava rizik od razvoja proširenih vena ili tromboze.
Pritisak na stopala: Sjedenje, osobito u nepravilnim pozama, može uzrokovati pritisak na stopala i gležnjeve, što može dovesti do nelagode i, u nekim slučajevima, bolova u stopalu.
Povećan rizik od kroničnih bolesti
Dugoročni utjecaj na zdravlje: Dugotrajno sjedenje, osobito u kombinaciji s nedostatkom fizičke aktivnosti, povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, određeni tipovi raka (npr. rak debelog crijeva), te osteoporoza u starijoj dobi.
Dugotrajno sjedenje može ozbiljno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. Preporuča se redovito ustajanje i kretanje tijekom dana, korištenje ergonomskih pomagala i vježbanje kako bi se smanjili negativni učinci sjedenja. Provođenje vremena u aktivnostima koje uključuju hodanje, istezanje i jačanje mišića može značajno poboljšati opće zdravlje i smanjiti rizik od kroničnih problema povezanim s dugotrajnim sjedenjem.
Sastavili:
Dr. sc. Dinko Kolarić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
Drago Ambroš, mag.cin.
U tijeku su radovi na izgradnji novog Rekreacijsko-turističkog centra, projektiranog s fokusom na brži oporavak, rekreaciju opuštanje i održivost.
Novi objekt u sklopu Daruvarskih toplica donijeti će sinergiju sporta, wellnessa i revitalizacije tijela — sve pod jednim krovom.
- Višenamjenska sportska dvorana (1145 m²) s pomičnim pregradama i kapacitetom od 240 sjedećih mjesta na montažnim tribinama
- Yoga, pilates, ciklo studio, badminton, post-covid studio
- Kriokomora, barokomora, senzorna deprivacija – predviđene za regeneraciju i ubrzano izlječenje raznih zdravstvenih stanja
- Holistički studio: meditacija, zvučna terapija, akupunktura
- Pivske kupke, hrastove kupke, slana soba, masaže, programi za opuštanje i detoksikaciju, terapije vitaminom C
- Salon ljepote – tretmani ljepote, manikura i pedikura
- 45 parkirnih mjesta, uključujući mjesta za osobe smanjene pokretljivosti, autobuse i mjesta za punjenje električnih vozila
- Zgrada s gotovo nultom energijom (nZEB) — 100% energije iz obnovljivih izvora
Ponosni smo što stvaramo prostor koji će služiti zajednici i privući posjetitelje iz cijele regije, strateški ulažući u zdravlje, turizam i održivi razvoj.
Ovaj projekt financiran je sredstvima Europske unije.
Još jedna potvrda kvalitete naših gastro usluga stiže u restoran Terasa drugu godinu zaredom. Nagrada ovaj put stiže od prestižne europske medijske platforme Falstaff, koja je specijalizirana za gastronomiju, vina i putovanja, snažno prisutna u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, s milijunskim čitateljstvom. Anonimni gosti i ove su godine prepoznali visoku kvalitetu restorana Terasa na gastronomskoj karti Hrvatske, ocjenjujući standard hrane, usluge, vinske ponude i cjelokupni dojam, te nas uvrstili među top restorane Hrvatske.
Dokaz je to da samo kvaliteta usluge čini razliku!
U sklopu projekta obnove Daruvarskih toplica, započela je realizacija osjetilnog vrta u Julijevom parku.
Ovaj inovativni prostor zamišljen je kao oaza koja potiče razvoj svih osjetila kroz dodir s prirodom.
Mališani iz češkog dječjeg vrtića „Ferde Mravenca“ sudjelovali su u stvaranju senzornog vrta ostavljajući svoje otiske ruku u svježe izlivenom betonu, kao temelj harmonije prirode, života, radosti, opuštanja i zdravlja.
Početak je to realizacije osjetilnog vrta, u sklopu našeg projekta obnove, s ciljem poticaja razvoja osjetila i dodira s prirodom.
Svaka biljka biti će pažljivo odabrana kako bi potaknula osjetilnu reakciju kod posjetitelja. U vrtu će se nalaziti i kamenjar različitih veličina i oblika, s teksturama od glatkih do hrapavih, te elementi vode koji će kapati i lagano šuškati – stvarajući zvukove koji umiruju.
Ovaj projekt financira Europska unija.
1. Zagrijavanje
Zagrijavanje je ključna aktivnost koja priprema tijelo za fizički napor i pomaže u smanjenju rizika od ozljeda. S pravilnim zagrijavanjem povećava se protok krvi u mišićima, što poboljšava njihovu elastičnost i smanjuje napetost koja može dovesti do istegnuća ili uganuća.
Komponente pravilnog zagrijavanja:
- Dinamičko istezanje: Pokreti poput rotacija zglobova, kruženja rukama i nogama, skakanja na mjestu ili hodanja s visokim koljenima pripremaju mišiće za dinamiku treninga ili natjecanja.
- Specifične vježbe za sport: Vježbe koje imitiraju pokrete specifične za sport (npr. lagano trčanje ili agilne vježbe za nogometaše, skakanje za košarkaše) pomažu u pripremi tijela za specifične zahtjeve koje donosi aktivnost.
- Postupno povećanje intenziteta: Počnite s manjim intenzitetima i postepeno povećavajte brzinu i složenost vježbi kako bi tijelo moglo prilagoditi na napore.
2. Prehrana i hidratacija
Prehrana i hidratacija imaju ključnu ulogu u fizičkoj pripremi, jer tijelo ne može optimalno funkcionirati bez odgovarajućih resursa za energiju, oporavak i regeneraciju.
Prehrana:
- Proteini: Unos proteina (meso, riba, jaja, biljke) pomaže u obnovi mišićnih vlakana i smanjuje rizik od ozljeda povezanih s umorom i preopterećenjem.
- Ugljikohidrati: Osiguranje dovoljno energije kroz unos složenih ugljikohidrata poput integralnih žitarica i povrća pomaže sportašima da održe snagu tijekom napornih treninga i natjecanja.
- Mikronutrijenti: Vitamin D, kalcij i magnezij igraju ključnu ulogu u zdravlju kostiju i mišića, smanjujući rizik od prijeloma i grčeva.
Hidratacija:
- Pravilna hidratacija je nužna za održavanje ravnoteže elektrolita i sprečavanje dehidracije, što može uzrokovati umor, smanjenu koordinaciju i povećati rizik od ozljeda.
- Preporučena količina tekućine ovisi o intenzitetu i trajanju aktivnosti, ali sportaši bi trebali piti vodu i napitke s elektrolitima, posebno za dugotrajne napore.
3. Tehnička priprema i obrazovanje
Tehnička priprema ključna je za sprječavanje ozljeda jer sportaši koji izvode pokrete ispravno smanjuju nepotrebnu napetost na mišiće i zglobove.
Komponente tehničke pripreme:
- Obuka za pravilnu tehniku: Učenje i ponavljanje pravilne forme (npr. pravilno trčanje, skakanje, podizanje utega) smanjuje opterećenje na zglobovima, tetivama i mišićima, čime se smanjuje rizik od ozljeda.
- Korekcija posturalnih problema: Ako sportaš ima nepravilnu posturu ili disbalans, može doći do preopterećenja određenih mišićnih skupina i povećanja rizika od ozljeda. Korištenje fizioterapeuta ili trenera za korekciju takvih problema može biti korisno.
4. Odmor i oporavak
Preopterećenje tijela i nedostatak adekvatnog oporavka može dovesti do kumulativnog umora, smanjenja performansi i povećanja rizika od ozljeda.
Oporavak uključuje:
- Aktivan oporavak: Uključivanje lakših aktivnosti poput laganog trčanja, plivanja ili istezanja može pomoći u smanjenju mišićne napetosti i ubrzati oporavak.
- Spavanje: Dobar san je ključan za regeneraciju mišića i obnovu energije.
- Dnevni odmor: Razvijanje plana koji uključuje slobodne dane u treningu i smanjenje opterećenja pomaže spriječiti prenaprezanje i ozljede.
Oprema i obuvanje
Pravilna oprema i obuća prilagođena specifičnom sportu mogu značajno smanjiti rizik od ozljeda, osobito u sportovima koji uključuju skakanje, trčanje ili kontaktne aktivnosti.
Preporuke:
- Sportska obuća s odgovarajućom podrškom: Dobro dizajnirane tenisice koje odgovaraju vrsti sporta mogu smanjiti pritisak na stopala, koljena i kukove.
- Zaštitna oprema: Štitnici za koljena, laktove, gležnjeve ili kacige mogu zaštititi sportaše od ozljeda pri kontaktu ili udarcima.
Priprema sportaša prije napornih treninga i natjecanja kroz fizičke, mentalne, nutritivne i tehničke aspekte ima ključnu ulogu u smanjenju rizika od ozljeda. Kroz pravilno zagrijavanje, mentalnu pripremu, odgovarajuću prehranu, tehničku korekciju, oporavak i pravilnu opremu, sportaši mogu optimalno pripremiti svoje tijelo i smanjiti mogućnost ozljeda, čime poboljšavaju svoje performanse i dugoročno zdravlje.
sastavio:
Drago Ambroš, mag.cin.
Dugotrajno sjedenje može imati mnoge negativne posljedice na tijelo, jer usporava fiziološke procese, uzrokuje nepravilno držanje i opterećuje određene mišićne skupine
Neke od najčešćih posljedica dugotrajnog sjedenja na tijelo uključuju:
Problemi sa leđima i kralježnicom
Bolovi u lumbalnoj i vratnoj kralježnici: Dugotrajno sjedenje u nepravilnom položaju, posebno u fleksiji (saginjanje prema naprijed), može uzrokovati napetost u križima i vratnim mišićima. To može dovesti do bolova u vratu, pa čak i do ozbiljnijih problema kao što su hernije diska ili spondiloza.
Kompresija intervertebralnih diskova: Kada sjedite duže vrijeme, zglobovi u kralježnici su pod stalnim opterećenjem, što može dovesti do smanjenja visine intervertebralnih diskova i povećanja pritiska na kralježničnu moždinu i živce, sa strane intervertebralnih diskova.
Problemi s držanjem tijela
Slaba posturalna kontrola: Sjedenje uz stalno zadržavanje nepravilnog položaja može dovesti do lošeg držanja tijela. To uključuje povijeni vrat, zaobljena ramena, spuštena prsa i prekomjerno savijena leđa. Ovaj oblik lošeg držanja može povećati rizik od bolova u mišićima i zglobovima.
Smanjena fleksibilnost: Dugotrajno sjedenje može smanjiti fleksibilnost u kukovima i mišićima stražnjeg dijela bedara, što može povećati napetost u tim područjima.
Kardiovaskularni problemi
Smanjena cirkulacija: Sjedenje dugo vremena može usporiti protok krvi, posebno u nogama, što može povećati rizik od razvoja venske insuficijencije, proširenih vena ili čak duboke venske tromboze (DVT), poznate i kao “sindrom sjedala”.
Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti: Nedostatak fizičke aktivnosti povezan je s povećanim rizikom od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i moždanog udara. Dugotrajno sjedenje smanjuje sposobnost tijela da sagoreva masti, što može rezultirati nakupljanjem plaka u arterijama i povećati rizik od ateroskleroze.
Metabolički problemi
Usporen metabolizam: Dugotrajno sjedenje smanjuje aktivnost mišića, što smanjuje potrošnju energije i može uzrokovati usporavanje metabolizma. Ovo povećava rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih poremećaja.
Povećanje tjelesne mase: Ako se sjedenje nadopunjuje nepravilnom prehranom, može doći do nakupljanja suvišnih kilograma i povećanog udjela tjelesne masti.
Mišićna atrofija
Slabljenje mišića donjeg dijela tijela: Dugotrajno sjedenje smanjuje aktivnost mišića nogu i stražnjice, što može dovesti do atrofije tih mišića, smanjenja snage i mobilnosti, te povećanog rizika od ozljeda pri fizičkoj aktivnosti.
Povećana napetost u donjem dijelu leđa: Mišići u donjem dijelu leđa i stražnjici često postaju napeti od dugotrajnog sjedenja, dok se mišići trbuha i leđa slabe, što može uzrokovati bolove u leđima.
Problemi s disanjem
Ograničen volumen disanja: Dugotrajno sjedenje može uzrokovati pogrešno držanje tijela, pri čemu se smanjuje prostor za širenje pluća i smanjuje volumen disanja. To može smanjiti kapacitet pluća i otežati unos kisika u tijelo.
Mentalno zdravlje
Povećan stres i tjeskoba: Dugotrajno sjedenje može također imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Zadržavanje u istom položaju bez promjena može izazvati osjećaj nelagode, povećati stres i pogoršati koncentraciju.
Smanjena energija: Smanjena fizička aktivnost može dovesti do osjećaja umora i smanjene motivacije, što može utjecati na produktivnost i opće emocionalno stanje.
Problemi sa stopalima i gležnjevima
Oticanje nogu: Zbog smanjene cirkulacije, dugotrajno sjedenje može uzrokovati oticanje nogu i stopala. Ovo stanje može biti neugodno i povećava rizik od razvoja proširenih vena ili tromboze.
Pritisak na stopala: Sjedenje, osobito u nepravilnim pozama, može uzrokovati pritisak na stopala i gležnjeve, što može dovesti do nelagode i, u nekim slučajevima, bolova u stopalu.
Povećan rizik od kroničnih bolesti
Dugoročni utjecaj na zdravlje: Dugotrajno sjedenje, osobito u kombinaciji s nedostatkom fizičke aktivnosti, povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, određeni tipovi raka (npr. rak debelog crijeva), te osteoporoza u starijoj dobi.
Dugotrajno sjedenje može ozbiljno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. Preporuča se redovito ustajanje i kretanje tijekom dana, korištenje ergonomskih pomagala i vježbanje kako bi se smanjili negativni učinci sjedenja. Provođenje vremena u aktivnostima koje uključuju hodanje, istezanje i jačanje mišića može značajno poboljšati opće zdravlje i smanjiti rizik od kroničnih problema povezanim s dugotrajnim sjedenjem.
Sastavio:
Drago Ambroš, mag.cin.
Riječ je o posebnom sustavu smještajnih objekata specijaliziranih za prihvat biciklista. Za takvu vrstu usluge nužno je pružiti specifične usluge koje takva vrsta gostiju traži.
Osim toga, riječ je o sustavu koji se povezuje sa svim ostalim uslugama koje se za bicikliste pružaju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji poput staza, biciklističkih vodiča, pružanja specijalističkih usluga kao što su najam, servis i prijevoz bicikala, informacije o manifestacijama i slično.
Bike&Bed certifikat na području Bjelovarsko-bilogorske županije dodijeljen je Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice te je produljen za naredne dvije godine, i to na maksimalnoj razini – 3*
Iznenadite svoje najbliže i poklonite im najbolje od Daruvarskih toplica!
Ljudi vole darove! Darovi su osobni, znamo da netko misli na nas. No, vrlo često ne znamo što darovati dragim osobama u posebnim prilikama.
Daruvarske toplice osmislile su za vas idealan način darivanja u obliku poklon bona. Jednostavno i savršeno rješenje za svaku priliku – rođendani, godišnjice, vjenčanja…! Prema vašoj želji poklonite najdražima opuštanje u oazi brojnih wellness-spa sadržaja, romantičnu večeru za dvoje, odmor ili liječenje u Daruvarskim toplicama!
Poklon bon je dar s kojim ne možete pogriješiti, koji oduševljava svakoga i koji se pamti.
Dopustite nam da budemo dio vašeg iznenađenja!
Dobijete li od liječnika obiteljske medicine D1 uputnicu, ostvarujete pravo na liječnički pregled i korištenje terapijskih procedura na teret HZZO-a.
Pansion uz ambulantno liječenje uključuje:
- prvi i završni pregled liječnika,
- terapije prema preporuci liječnika,
- smještaj u dvokrevetnoj sobi,
- bolnički pansion – puni pansion u bolničkom restoranu,
- korištenje bazena s ljekovitom termalnom vodom.
* minimalno trajanje programa je 10 dana
* umjesto prehrane u bolničkom restoranu, možete se odlučiti za prehranu u restoranu „Taverna“, gdje su svi obroci (puni pansion) na bazi buffet stola.